Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Klimatske promjene donose probleme

Život na Jadranu za 20-ak godina: Očekuju nas paklene vrućine, sve više kroničnih bolesti, razina mora će narasti 33 cm. Evo kamo ćemo bježati

Hoćemo li zaista u priobalju biti poplavljeni? / Reuters
Hoćemo li zaista u priobalju biti poplavljeni? / Reuters
Autor:
Objavljeno: 14. rujan 2019. u 23:05 2019-09-14T23:05:17+02:00

Što se tiče porasta razine mora, najviše će biti ugrožene sredine s niskom obalom, pa se izričito navode mjesta na otocima, kao Cres, Mali i Veliki Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka i drugi, a u priobalnoj Hrvatskoj to su Nin, Trogir, Ston...

Selite se, ubrzo ćete biti poplavljeni! To su naslovi koji su popratili izvješće UN-ove međunarodne organizacije za migracije, prema kojem će zbog posljedica suša, poplava, požara i gladi povezanih s klimatskim promjenama do 2050. godine između 25 milijuna i milijardu ljudi biti prisiljeno napustiti svoje domove, piše Slobodna Dalmacija.

Najizglednije je da će se raditi o oko 200 milijuna ljudi, prenosi časopis Science.

"Na Grenlandu već ima dovoljno leda koji bi razinu mora mogao povećati za 7,6 metara, što bi moglo biti razarajuće za priobalna područja diljem planeta", kazao je CNN-u NASA-in oceanograf Josh Willis.

"Već bismo se trebali početi povlačiti iz priobalnih područja jer ćemo se suočiti s toliko izgubljenih metara u idućem stoljeću ili dva."

O.K., ovo je globalna slika, poprilično zastrašujuća (zamislite seljenje milijardu ljudi iz priobalnih područja!), ali što je s Hrvatskom, što s našim gradovima uz more, što je s Dalmacijom?

Što nas doista čeka?

O tome dosta govori svježa strategija Ministarstva zaštite okoliša i energetike, pod naslovom "Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu".

Ukratko – bit će promjena, ali ne toliko drastičnih kao što to predviđaju Ujedinjeni narodi za ostatak planeta, no dovoljno je upozoravajuće da se već sada moraju poduzimati mjere kako bi se ublažilo sve loše što nas čeka. Stoga, pročitajte što nas, kao i generacije koje će nas naslijediti, čeka u skoroj budućnosti.

U uvodu Strategije navode se neki zanimljivi, ali do sada ne odveć poznati podaci. Najšokantniji je podatak Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Hrvatska spada među tri zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih neprilika u odnosu na bruto nacionalni proizvod, piše Slobodna Dalmacija.

Prema podacima EEA-e od 1980. do 2013. godine ti su gubici iznosili 2 milijarde i 250 milijuna eura, ili u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje! A onda su štete znatno porasle tijekom 2014. i 2015. godine i koštale su Hrvatsku dodatnih 580 milijuna eura!

Prema podacima iz kratkog razdoblja od 2000. i 2007. godine najviše je stradala poljoprivreda (173 milijuna eura), a potom zbog suše i energetski sektor.

Evo još jednog, možda i najdramatičnijeg podatka iz ljeta 2003. godine, točnije kolovoza mjeseca koji je obilježio toplotni udar, uslijed kojeg je stopa smrtnosti u Hrvatskoj povećana za ogromnih 4 posto.

U Strategiji se stoga navodi kako je "sve više dokaza da je RH osjetljiva na klimatske promjene, a s obzirom na to da velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, utjecaj klimatskih promjena će rasti, te se ranjivost ocjenjuje kao velika".

Dvije procjene, optimistična i...

Procjenjuje se kako će i štete biti sve veće, što ne čudi s obzirom da, navodi se, poljoprivreda i turizam, koji su osobito osjetljivi na čudi naše klime, zarađuju više od četvrtine ukupnog hrvatskog BDP-a.

Što predviđa Strategija? Postoje dva scenarija, umjereniji i ekstremniji, za koji se ipak pretpostavlja da je manje izgledan. Sve zapravo ovisi o tome koliko će se brzo klimatske promjene događati, odnosno hoće li se države ponašati u skladu s obvezama preuzetim iz Pariškog sporazuma.

I vremenski rokovi su različiti, prva je procjena, dakako točnija, do 2040. godine, a druga dugoročnija, ali time i nepouzdanija, projekcija gleda prema 2070. godini.

Strategija se temelji na procjenama Međuvladina panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) iz 2013. godine, koji nedvosmisleno zaključuje kako su porast koncentracije ugljikova dioksida i porast globalne temperature s visokom pouzdanošću posljedica ljudskog djelovanja.

Po onom pesimističnijem scenariju do kraja ovog stoljeća koncentracija stakleničkih plinova bila bi tri puta veća od sadašnje!

To je globalna slika. Evo što je sudbina Hrvatske.

Zanimljivo je kako globalni rast temperature našoj zemlji ne nosi i veliko smanjenje oborina. Po onom optimističnijem scenariju do 2040. godine svjedočit ćemo vrlo malom smanjenju srednje godišnje količine oborina, dok bi u projekciji do 2070. godine bilo 5 posto manje oborina u gotovo cijeloj zemlji.

Kiša 'bježi' iz ljeta u zimu

Najveće smanjenje bit će u predjelima od južne Like do zaleđa Dalmacije, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom (oko 40 mm), te u najjužnijim kopnenim predjelima (oko 70 mm). Zanimljivo je kako će se količine oborina promijeniti prema godišnjim dobima, pa će zime i proljeća biti s više kiše i snijega, a ljeta i jeseni bit će sušnija.

Za Dalmaciju je najvažniji podatak o ljetnom smanjenju oborina, odnosno kiše do 10 posto, i to najviše u sjevernoj Dalmaciji. Ovo je podatak koji će bitno utjecati na turizam (pozitivno) i poljoprivredu (negativno), i tome bi se trebalo i prilagođavati.

U lošijoj varijanti klimatskih promjena zimi bi došlo do bitnog porasta oborina, čak za 10 posto u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj, dok bi se ljetna suša povećala do 10 posto (najviše u Lici), što je vrlo slično predviđanjima u boljem scenariju.

U onoj "dalekometnoj" projekciji od 2040. do 2070. godine bilježit će se već značajnija odstupanja, pa će u proljeće u južnoj Dalmaciji oborina biti manje, malo više od 10 posto, a ljeti čak do 15 posto u gorskim predjelima i Dalmaciji, ovog puta na njezinu sjeveru.

Mijenjat će se i ritam kišnih i sušnih razdoblja, a uzet ćemo u obzir ovu ružičastiju varijantu, kojoj se i iskreno nadamo.

Dakle, navodi se u Strategiji, broj kišnih razdoblja (a to je pet dana uzastopce, u kojima je količina ukupne oborine veća od 1 mm) slijedećih 20 godina će se smanjiti, a sušnih razdoblja povećati, ali za sada se ne radi o dramatičnim promjenama.

I ta izmjena najviše će se osjetiti u središnjoj Hrvatskoj, pa možemo reći da će Dalmacija pogotovo biti bez nekih ekstremnijih sušno-kišnih razdoblja.

Ljeti 8 dana pakla više

Nakon ovogodišnjeg iznimno toplog, zapravo rekordnog ljeta, zanimljiva su predviđanja za porast temperature. Opet govorimo o optimističnijem scenariju.

Sljedećih 20 godina očekuje se porast godišnjih vrijednosti temperature od 1 do 1,2 Celzijeva stupnja, i to u čitavoj Hrvatskoj, dok bi u sljedećih 30 godina taj trend dostigao od 1,9 do 2 stupnja.

Ono što će zasigurno utjecati na način života u cijeloj zemlji, a pogotovo Dalmaciji, jest porast broja vrućih dana kada je maksimalna temperatura iznad 30 stupnjeva.

Strategija na postojeći prosjek od 15 do 25 dana iz tzv. referentne klime (razdoblje od 1971. do 2000.) dodaje u većem dijelu zemlje između 6 i 8 vrućih dana, a na istoku Hrvatske i ponegdje na Jadranu i više od osam dana.

U onom dužem razdoblju, od 2041. do 2070., brojke iznimno vrućih dana rastu i iznad brojke 12, što zapravo znači još "paklenija" ljeta na Jadranu.

Usporedo s tim zime postaju sve blaže. Strategija navodi kako će se smanjiti broj očekivanih zimskih ledenih dana, kada minimalna temperatura pada ispod minus 10 stupnjeva.

Nema na more na sjevernom Jadranu

Bit će i vjetrovitije. U razdoblju do 2040. godine srednja brzina vjetra povećavat će se tijekom ljeta i jeseni na Jadranu (vrijeme turističke sezone). Dalmacija će s malim porastom dobro proći, za razliku od sjevernog Jadrana (ionako vjetrovitijeg negoli je to Dalmacija), koji čeka drastična promjena od čak 20 do 25 posto u odnosu na referentno razdoblje.

Da se vratimo na početak teksta – hoćemo li zaista u priobalju biti poplavljeni?

Podaci iz Strategije se temelje na istraživanju domaćih autora i praćenju dosadašnjeg kretanja promjene srednje razine Jadranskog mora. Različite su procjene.

U prvoj, optimističnoj varijanti, porast globalne srednje razine mora do 2065. godine iznosi od 19 do 33 cm, a u nepovoljnijem ishodu more će se podići do 38 centimetara.

Do kraja stoljeća već govorimo o rastu od 32 do 63 cm u blažem, i od 45 do čak 82 cm u lošijem ishodu. Pri tome se napominje kako "valja naglasiti da su uz ove procjene vezane znatne neizvjesnosti".

Strategija ide i korak dalje s detaljnijim prikazom utjecaja na obalu. Tako se ističe kako će najviše biti ugrožene sredine s niskom obalom, pa se izričito navode mjesta na otocima, kao Cres, Mali i Veliki Lošinj, Krk, Rab, Krapanj, Vela Luka i drugi, a u priobalnoj Hrvatskoj to su Nin, Trogir, Ston...

Poseban negativan utjecaj, ističe Strategija, porasta mora očekuje se na žala koja će biti izložena pojačanoj eroziji te to može dovesti i do njihova potpunog nestanka.

Toplinski stres tuče masline i lozu

Posljedice će osjetiti i poljoprivreda. Predviđanje je da će prinos poljoprivrednih kultura do 2050. godine u Hrvatskoj opasti i do 8 posto. Posebice će na udaru biti baš Dalmacija, gdje će sve dulja i češća sušna razdoblja, kao i toplinski stres, negativno djelovati na nasade voćki, maslina i vinograda. Stoga se u Strategiji upozorava poljoprivrednike "da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama".

Iznosi se i jedan fascinantan podatak o posljedicama suša u ljetnim mjesecima od 1980. do 2014. godine, kada su štete izazvane klimatskim utjecajem iznosile ukupno 3 milijarde kuna, što je jednako 43 posto izravnih potpora u poljoprivredi isplaćenih u tom razdoblju.

Odakle nam novac za zaštitu?

Važno je pitanje u svakoj priči – koliko to košta. I tko će sve to platiti. Tako i ulaganja potrebna radi prilagodbe klimatskim promjenama, prema Strategiji, iznose gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040. godine. Više od polovice sredstava odlazi na poljoprivredu i šumarstvo, te manje na energetiku i turizam.

Autori Strategije navode kako 1,3 milijarde kuna godišnje naizgled je pretjerano, ali je u usporedbi s iznosom prosječnih godišnjih šteta samo od ekstremnih vremenskih prilika (oko 80 milijuna eura godišnje) sasvim opravdano.

Odakle novac?

Velikim dijelom u tome bi trebali pomoći EU fondovi, pa se navodi kako su "klimatske promjene u prioritetnom fokusu svih država EU-a, te će se značajna sredstva iz fondova ESIF-a i dalje usmjeravati, i to u većem obimu na rješenje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanju klimatskih promjena".

Klimatske promjene već sada utječu i na ponašanje nasada, pa je kod jabuka, vinove loze, maslina i kukuruza uočeno da vegetacijsko razdoblje počinje ranije, traje kraće, i dolazi do pada prinosa.

Nešto što je, primjerice, u maslinarstvu bila karakteristika Istre, a to je početak berbe već u prvoj polovici listopada, sada sve više postaje uobičajeno i u Dalmaciji, pa su tako lani na Braču prvi maslinari među stabla ušli već početkom (!) tog istog mjeseca, a do studenoga većina uroda već je bila obrana.

Utješno djeluje rečenica iz Strategija o pozitivnim učincima klimatskih promjena, koji će omogućiti i uzgoj nekih novih kultura i sorti na područjima na kojima to nije bilo moguće.

Bit će više tune, a manje lubina

Posljedice će biti značajne i u ribarstvu, jer će očekivani porast temperature Jadranskog mora do 2,4 stupnja do 2070. godine dovesti do značajne migracije riba u dublje vode, i više prema sjeveru, a povećat će se brojnost invazivnih vrsta, dok će se kod nekih domaćih vrsta dogoditi značajno smanjenje broja jedinki, a moguće je da poneke vrste i potpuno nestanu!

Eto opet male utjehe. Porast temperature omogućit će ubrzani rast i kraće vrijeme uzgoja, što će financijski dosta značiti uzgajivačima riba i školjaka.

Zaključuje se kako će porast temperature pogodovati uzgoju tune i komarče, a negativno će djelovati na proizvodnju lubina i kamenice.

Problema će biti i u energetici zbog manje proizvodnje u hidroelektranama uslijed promjena u kišnim i sušnim razdobljima, kao i povećane potrošnje s više dana koji zahtijevaju hlađenje tijekom ljeta.

Turizam već osjeća posljedice koje će ubuduće biti još izraženije. Zbog klimatskih promjena sjeverna područja Europe postaju atraktivnija za odmor tijekom ljetnih mjeseci, dok mediteranske zemlje, pa tako i Hrvatska, postaju sve više zanimljive turistima izvan ljetne sezone.

Opasne gradske ulice

Što se, pak, zdravstvenog biltena tiče svi će promijenjeni vremenski uvjeti utjecati negativno na raspoloženje ljudi, ali i pojavu i razvoj bolesti, osobito kroničnih. Bit će više smrtnosti, sve više infekcija probavnog sustava i pojava kroničnih bolesti, kao što je Kronova bolest, ulcerozni kolitis, i sve više karcinoma...

Da zaključimo. Život u Dalmaciji bit će sve nepodnošljiviji, ljetne vrućine koje su i sada teško izdržljive postat će još ubitačnije, kretanje ulicama gradova (ionako očišćenih od zelenila i pretvorenih u asfaltne kaveze) postat će opasno po život, morat ćemo biti štedljiviji s vodom, a ako imamo nekretninu koja je u prvom redu do mora, u nekom razumnom roku trebamo je se riješiti.

Gorski kotar i Lika postat će najugodnija područja za život u Hrvatskoj, no ljudi toga uopće nisu svjesni, pa smiješno izgledaju informacije o podivljalim cijenama nekretnina na obali. Razumnije bi bilo, kada pogledamo podatke iznesene u Strategiji, da su cijene nekretnina poskupjele u Delnicama i Slunju...

No, to je već problem kojim će se baviti neke nove generacije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.