Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Sloboda mišljenja

Jesu li Dani kruha u školama vjerska indoktrinacija ateista: 'Zašto je svećenik obavezan?'

Foto arhiva Zadarski list
Foto arhiva Zadarski list
Autor:
Objavljeno: 8. listopad 2019. u 21:28 2019-10-08T21:28:00+02:00

Manifestacija se održava uz sudjelovanje katoličkih svećenika, uz obaveznu nazočnost svih učenika bez obzira na vjersku pripadnost

ZAGREB - Dani kruha, tradicionalna manifestacija koja se održava u školama, ponovno je postala predmet svjetonazorskih sukoba. Naime, u toj priredbi sudjeluju u pravilu sva djeca koja pohađaju određenu osnovnu školu.

Problem je u tome što u priredbi sudjeluje i svećenik Katoličke crkve, koji svojim blagoslovom daje vjersku konotaciju manifestaciji. Problema je bilo i prijašnjih godina, a pitanje je jednostavno – što učiniti i kako smjestiti djecu koja ne pohađaju katolički vjeronauk za vrijeme onog dijela manifestacije koji ima vjersku konotaciju.

Udruga Protagora koja se bavi zaštitom prava ateista zatražila je prošloga tjedna od Ministarstva znanosti i obrazovanja da Dani kruha ne budu povod za diskriminaciju djece koja ne pohađaju katolički vjeronauk. Udruga je u dopisu Ministarstvu navela da se proteklih godina svečanost »neizostavno održavala uz sudjelovanje katoličkih svećenika, uz obaveznu nazočnost svih učenika i učitelja bez obzira na njihovu vjersku pripadnost«, a to je bio povod, kako tvrde, brojnim pritužbama roditelja.

Protagora je od Ministarstva tražila da se vjerski dio svečanosti održi isključivo u sklopu nastave katoličkog vjeronauka.

Svi na blagoslovu

Pitanje je da li djeca ateista, odnosno onih koji ne pohađaju katolički vjeronauk, prisustvuju samo priredbi Dana kruha, ali ne i vjerskom obredu ili da budu u dvorani i za vrijeme vjerskog obreda, a pitanje je i zašto se takvi obredi ne odvijaju u crkvama.

Roditelji čija djeca ne idu na vjeronauk za takve bi priredbe morali dati posebnu suglasnost (baš kao što se suglasnost daje i za pohađanje vjeronauka), iz čega se zaključuje da nije riječ o segregaciji djece. No, pitanje je što s onom djecom koja neće dobiti takvu suglasnost svojih roditelja, a prilično je jasno da manifestacija koja se organizira na razini cijele škole teško može biti podvedena pod uobičajenu nastavu vjeronauka u razrednoj nastavi.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra kako je za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, programima, modulima i projektima koji nisu obavezni potrebno prethodno informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost. Međutim, u ovom slučaju ne radi se o tome. Radi se o manifestaciji koja ima vjerski karakter koja se provodi na razini cijele škole, ne na razini nastavnog sata.

O tome narušavaju li se time prava djece pitali smo pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević i iz njenog smo ureda dobili odgovor iz kojega se može zaključiti da postojeća praksa obilježavanja Dana kruha baš i nije dobra.

U odgovoru na upit rečeno nam je da je pravobraniteljica »dosad u više navrata preporučila Ministarstvu znanosti i obrazovanja da odgojno-obrazovne aktivnosti u školi trebaju biti organizirane na način koji poštuje pravo svakog djeteta na slobodu uvjerenja te da u skladu s time organizira uvjete da djeca mogu ostvariti i svoje pravo na odgovarajući vjerski odgoj, ali i slobodu od bilo kakvog pritiska u vezi s time«.

Vjera vjeronauku

Naime, kako piše u nastavku odgovora »na tom tragu bile su sve naše dosadašnje preporuke da se vjerske aktivnosti u školama ne prakticiraju izvan odobrenog programa vjeronauka«. To se, pak, može tumačiti tako da je vjeronauku u skladu s hrvatskim propisima mjesto u školama, ali ne izvan razrednih učionica, a u ovom slučaju riječ je upravo o vjerskim praksama izvan razrednih učionica.

Iz ureda pravobraniteljice za djecu rečeno nam je da ne mogu »davati konkretne upute školama kako organizirati te aktivnosti, osim upute da trebaju poštovati svako dijete, neovisno o njegovim uvjerenjima ili uvjerenjima njegovih roditelja i da ni jedno dijete ne smije zbog toga biti dovedeno u nepovoljan položaj«.

Pravobraniteljica za djecu ponavlja da u središtu odgojno-obrazovnog procesa u školu uvijek treba biti učenje djece toleranciji, poštovanju različitosti. Iako to pravobraniteljica za djecu nije izrijekom napisala iz njenog se odgovora može zaključiti da je postojeća praksa obilježavanja Dana kruha suprotna onome čemu se ona zalaže.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.