Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 1n
Sutra: 18° 18° 1n
19. listopada 2018.
Pod svijećama burze rada

kolumna GABRIJELA GALIĆ Francuska lekcija

Emmanuel Macron / Reuters
Emmanuel Macron / Reuters
Autor:
Objavljeno: 29. kolovoz 2018. u 12:45 2018-08-29T12:45:14+02:00

Francuske reforme nisu baš toliko nebliske Hrvatskoj. I ona proteklih godina smanjuje namete poslovnom sektoru, subvencionirana radna mjesta uobičajena su pojava i malo je poslodavaca koji će radnika, posebno mladog, zaposliti bez nekih fiskalnih olakšica. U krizi je to imalo smisla, ali pitanje je treba li i nakon krize to biti raširena pojava

Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, iako sučena s rekordnom razinom nepopularnosti u nešto više od godinu dana od početka mandata, nastavlja s reformama. U idućoj godini planira se uhvatiti u koštac s društvenom potrošnjom.

I pritom Macron neće provoditi ništa što u predizborno vrijeme nije najavljivao, a već prvi prošlogodišnji potezi usmjereni prema rasterećenju poslovnog sektora priskrbili su mu nadimak – predsjednik bogatih.

Jedna od provedenih reformi, primjerice, bila je i rezanje poreza na dobit kako bi se potaknuo rast i zapošljavanje. No, premijer Edouard  Philippe danas priznaje da od tih reformi i nije bilo neke vajde jer će gospodarski rast u idućoj godini biti slabiji no što se očekivalo, a to će utjecati na proračunski manjak.

I tako su sada na udaru socijalna davanja, odnosno smanjenje potrošnje za neučinkovite politike, kako francuski premijer, primjerice, naziva subvencije za stanove, kao i subvencije države za određena radna mjesta.

Te subvencije za, uopćeno rečeno, zadržavanje radnih mjesta, već su rezane, a daljnji planovi govore kako bi trebalo izgubiti još 100 od 200 tisuća radnih mjesta.

Osim toga, u planu je smanjenje poreza na prekovremeni rad, uz ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje te za nezaposlenost. Paket donosi i rezanje broja zaposlenih u državnim službama u iduće dvije godine, a s vremenom će se razmotriti  i smanjenje naknada za vrijeme nezaposlenosti.

Planirano rezanje državne potrošnje (ali i prihoda) koje će se očitovati smanjenjem socijalnih davanja Vlada bi idući tjedan trebala raspraviti i sa socijalnim partnerima. Već sada oni jasno ocjenjuju kako su mjere usmjerene potkopavanju socijalne države, odnosno potkopavanju financiranja sustava socijalne zaštite, a na udaru će se naći najsiromašniji.

Opozicijski političari, pak, komentiraju kako će nova runda Macronovih reformi predstavljati krvoproliće, kako za državu, tako i za zaposlene u državnim službama.

Francuske reforme nisu baš toliko nebliske Hrvatskoj. I ona proteklih godina smanjuje namete poslovnom sektoru, subvencionirana radna mjesta uobičajena su pojava i malo je poslodavaca koji će radnika, posebno mladog, zaposliti bez nekih fiskalnih olakšica. U krizi je to imalo smisla, ali pitanje je treba li i nakon krize to biti raširena pojava.

Pojava, zbog koje država po različitim osnovama pokriva doprinose za više od stotinu tisuća radnika. U jednom periodu doprinosi za zdravstveno su smanjivani, kako bi se poslodavcima oslobodila sredstva. No, ništa to nije dovelo do nekih velikih gospodarskih pomaka. Zdravstveni sustav je u komi, pa će sada izdvajanja za njega rasti.

No, trošak poslodavca će padati jer ćemo zaboraviti zaštitu na radu i izdvajanja za nezaposlenost. A onda, za nekoliko godina kada se očekivane projekcije gospodarskog rasta dobrim dijelom temeljenog na turizmu ne ostvare, gledat će se kako smanjiti socijalna davanja.

Tko će prvi nastradati? Nezaposleni, naravno. Ako se u državnu kasu ne prikupljaju osigurači za slučaj nezaposlenosti, onda nema opravdanja da se naknade za vrijeme nezaposlenosti održe u postojećem obliku. Francuska vlada će barem pošteno reći – planiramo ukinuti doprinos za nezaposlenost i istodobno ćemo razmotriti smanjenje naknada za nezaposlene.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka