Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 30° 3
Sutra: 30° 30° 3
24. lipnja 2019.
Fond za energetsku učinkovitost

MIJENJAJU SE PROPISI Trgovci moraju radnike na otkupu ambalaže zamijeniti - automatima

snimio Marin Aničić
snimio Marin Aničić
Autor:
Objavljeno: 24. travanj 2019. u 13:46 2019-04-24T13:46:06+02:00

Kontrolori Fonda u suradnji sa Carinskom upravom, napominju, pojačano obilaze granična područja kako bi se prevenirao unos ambalaže za koju nije plaćena naknada. 

ZAGREB - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u četvrtak zatvara javnu raspravu o izmjenama propisa koji definiraju prikupljanje i zbrinjavanje ambalažnog otpada, a kojima se, između ostalog, od 1. siječnja iduće godine uvodi povratna naknada od pola kune i na pića u ambalaži od dva decilitra te ista ta naknada vraća i na ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda. Nadalje, predviđa se da već od ove godine trgovci, čiji su prodajni prostori veći od 200 »kvadrata« pa su time obavezni uzimati ambalažu od građana, počnu dobivati veće nagrade za strojno preuzimanje ambalaže, odnosno da im se ta naknada postupno smanjuje do 2021. godine ako ambalažu preuzimaju i broje ručno.

Sve su te novosti, kako se može iščitati iz dosadašnje javne rasprave, izazvale brojna negodovanja, kako među proizvođačima, tako i od strane potrošačkih udruga, trgovaca i ostalih. Upozoravaju da će proizvodi u ambalaži od dva decilitra poskupjeti, kao i na to da će Hrvatska biti jedina od osam zemalja EU-a s depozitarnim sustavom, koja ima povratnu naknadu i na mliječnu ambalažu, čije je sakupljanje u trgovinama sanitarni problem. Trgovci napominju i to kako će nabava automata za prikupljanje prazne ambalaže za njih značiti velik trošak, i morat će smanjivati broj svojih radnika.

Rizik od zloporaba

Samo oko tri posto trgovaca u Hrvatskoj ima automate za prikupljanje ambalaže, zbog čega prof. Daniel Schneider s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji je napravio analizu sustava gospodarenja ambalažnim otpadom putem povratne naknade u Hrvatskoj, upozorava kako ručno prikupljanje otpadne ambalaže umanjuje učinkovitost sustava, ali i povećava rizik od zloporaba. Kako dodaje, u Norveškoj, Finskoj, Estoniji i drugim zemljama s depozitnim sustavom se 80 do 95 posto ambalaže vraća u automate.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost upitali smo jesu li prevare s ambalažom, moguće, razlog da se od ove godine ide u poticanje trgovaca na kupnju automata, odnosno je li i dalje moguće dobiti povratnu naknadu od pola kune za ambalažu kupljenu u BiH ili Sloveniji, za koju ni proizvođač, ni kupac, tu naknadu tamo nije platio.

Simptomatičan je, primjerice, odgovor Fonda prema kojem je u prošloj godini u Metkoviću, koji broji oko 16.600 stanovnika, preuzeto 11,3 milijuna jedinica otpadne ambalaže, a u Dubrovniku – koji broji dva i pol puta više stanovnika, i u kojem je lani bilo više od 1,2 milijuna turističkih dolazaka – 12,1 milijuna. Na pitanje je li razlog tome blizina granice s BiH iz koje, moguće, u Hrvatsku ulazi i ambalaža na koju nije uplaćena povratna naknada, ali se donosiocima onda ovdje isplaćuje, iz Fonda odgovaraju kako u slučaju kad proizvođači pića ambalažu označavaju na odgovarajući način, ali proizvode stavljaju na tržište izvan RH, »ne mogu isključiti mogućnost da se takve ambalažne jedinice vrate u sustav povratne naknade, međutim, to su izdvojeni slučajevi«.

Kontrolori Fonda u suradnji sa Carinskom upravom, napominju, pojačano obilaze granična područja kako bi se prevenirao unos ambalaže za koju nije plaćena naknada. Kod ručnog otkupa prikupljenu se ambalažu, kažu, odvozi u Centar za gospodarenje otpadnom ambalažom, i ako nije na odgovarajući način označena ili nije u sustavu povratne naknade, za nju Fond prodavateljima koji su je preuzeli ne isplaćuje iznos povratne naknade. Izuzev početne dvije godine, kad se sustav tek uspostavljao, 2005. godine, i kad je bilo moguće vraćati neograničene količine ambalaže, sad je broj ambalažnih jedinica na koji se plaća povratna naknada veći od onih koji se vrate u trgovinama, zaključuju u Fondu. Zbog čega se onda trgovce tjera u trošak nabave aparata, ako i ovako sustav funkcionira, odnosno navodno nije na gubitku, ostaje nejasno.

Svi negoduju

Iz društva Eko-Ozra, koje okuplja proizvođače pića i napitaka, u javnoj raspravi upozoravaju kako Hrvatska već sad zadovoljava ciljeve povrata ambalaže, i nema potrebe za uvođenjem povratne naknade i na ambalažu od dva decilitra, koja će poskupiti proizvode. Vraća se oko 80 posto staklene i aluminijske ambalaže, i gotovo 95 posto PET ambalaže, te ne vide potrebu uvođenja naknade od pola kune i na manju ambalažu. Zalažu se za uvođenje boljeg nadzora tržišta te registriranje svih onih koji su obvezni za svoje poslovanje plaćati naknade opterećivanja tržišta ambalažom, a to trenutno ne čine. Izmjenama propisa, napominju, dodatno će se opterećivati isključivo ambalaža onih subjekata koji uredno podmiruju sve svoje obveze. Neki od domaćih proizvođača pića u bočicama od dva decilitra upozoravaju kako povratna naknada nema smisla, jer je riječ o ambalaži koja se prodaje i ostaje u restoranima, kafićima i hotelima. »Naši će proizvodi sad poskupjeti na tržištu, i doživjeti neizbježan pad prodaje, ojačat će strana konkurencija, a mi ćemo biti opterećeni dodatnim nametom od 0,5 kune na godišnju prodanu količinu bočica«, upozoravaju.

Iz udruženja Croatiastočar pak poručuju kako će vraćanje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode opteretiti cijenu svježeg mlijeka te smanjiti njegovu potrošnju u korist trajnih mlijeka iz uvoza. Udruženje obrtnika Pula upozorava pak kako ni sadašnjih deset lipa nagrade trgovcima za svaku preuzetu bocu, odnosno limenku, ne pokriva trošak ručnog prikupljanja, dok će smanjenje nagrade na pet lipa do 2021. godine trgovce dovesti do velikih gubitaka. Novaca za nabavku aparata, žale se trgovci, nemaju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka