Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Ministrica znanosti

Divjak: 'Lažne vijesti podigle prašinu oko popisa lektire'

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 19. veljača 2019. u 15:17 2019-02-19T15:17:00+01:00

Ministrica navodi primjer »Ježeve kućice«, koja dosad nije bila na popisu ni obvezne ni izborne lektire, a za koju se sada govori da je izbačena

BRUXELLES Medijska prašina oko popisa lektire utemeljena je na lažnim vijestima, a predloženi kurikul povijesti nije primjeren za donošenje i stoga se išlo na novo javno savjetovanje, izjavila je u utorak u Bruxellesu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

»Medijska prašina je podignuta na potpuno pogrešnim temeljima, na temelju lažnih vijesti, nepoznavanja činjenica i nečitanja«, rekla je ministrica koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku Vijeća za konkurentnost, u formatu ministara znanosti.

Ministrica navodi primjer »Ježeve kućice«, koja dosad nije bila na popisu ni obvezne ni izborne lektire, a za koju se sada govori da je izbačena.

»Kako nešto može biti izbačeno, a prije toga nije bilo. Dapače, mi smo sada otvorili mogućnost izbora, učitelji sada mogu staviti tu knjigu na popis izborne lektiru za svoje učenike«, kaže ministrica.

Dodaje da je slična stvar i s »Dnevnikom Anne Frank«, koja je i dosad bila na popisu izborne lektire, a to će biti i ubuduće.

»Tu se radi o potpunom pogrešnim, a u nekim slučajevima i namjernim lažnim vijestima. Postavlja se pitanje kome to i zašto treba, a bojim se da treba onima koji se ne vesele što reforma ide dobro i da će na jesen biti u svim školama, iako bi to trebalo biti svima u interesu«, istaknula je.

Dodaje da neki »možda imaju i financijske interese da se neke knjige nađu na popisu literature jer za opremanje školskih knjižnica samo s jednim naslovom to može iznositi dva do tri milijuna kuna, a treća kategorija su oni koji ne čitaju što piše u dokumentima, ne znaju o čemu se radi«.

Ona smatra da se mora imati povjerenja u učitelje i profesore da znaju izabrati najbolje za svoje učenike, u skladu s kriterijima u kurikularnim dokumentima.

Ministrica je rekla da je do sada doneseno 37 kurikula, što smatra velikim uspjehom, a da su preostala još dva – tjelesna i zdravstvena kultura i povijest.

Što se tiče kurikula povijesti, navodi tri razloga zašto je ponovno pokrenula javno savjetovanje.

»Prvi je razlog što sam dobila dokument koji je potpuno različit od onoga koji je bio na javnom savjetovanju, drugi je razlog što je sadržaj povećan umjesto da bude smanjen, a treći su neke velike teme poput holokausta, koji se zapravo relativizira i koje nisu primjereno obrađene«, rekla je.

Novo javno savjetovanje trebalo bi dati odgovor kako se i u kojoj mjeri može popraviti predloženi dokument.

»Nije nam cilj brzo donijeti dokumente...Naglasak je na tome da donesemo bolji kurikul nego što sada imamo«, kaže ministrica.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.