Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. studenoga 2019.
Crossvallia waiparensis

Pronađen fosil povećeg pingvina: Težio je gotovo osamdeset kilograma

FOTO/Canterbury Museum CC BY NC
FOTO/Canterbury Museum CC BY NC
Autor:
Objavljeno: 16. kolovoz 2019. u 10:28 2019-08-16T10:28:33+02:00

Životinja je živjela prije 66 do 56 milijuna godina tijekom paleocena, što ju je učinilo jednom od najranijih vrsta divovskih pingvina.

Novi Zeland je dom drevnih divovskih papiga, a očito i - divovskih pingvina. Istraživači su pronašli ostatke pingvina čija je visina gotovo jednaka onoj čovjeka, dok životinja stoji. Riječ je o jednom od najvećih pingvina koji su ikada šetali Zemljom, prenosi Science Alert.

Paleontolozi su imenovali pingvina "Crossvallia waiparensis" koji pripada rodu "Sphenisciformes".  Podatci su poznati iz kostiju nogu pronađenih u fosilnom koritu Waipara Greensand, gdje je pronađeno još nekoliko vrsta drevnih sfeniformi.

"Fosili koji su tamo otkriveni omogućili su nam jasnije razumijevanje evolucije pinvgina", rekao je ornitolog Gerald Mayr iz Prirodoslovnog muzeja Senckenberg u Njemačkoj.

Težak gotovo 80 kilograma

Iz oblika ovih kostiju paleontolozi bi mogli reći da se ova nova vrsta razlikuje od svih ostalih divovskih pingvina koje su pronađene na istom mjestu. Duljina kostiju omogućila im je i da zaključe veličinu cijelog pingvina.

Tako se doznaje da visina pingvina seže od oko 1,6 metara, a težina između 70 do 80 kilograma. Životinja je živjela prije 66 do 56 milijuna godina tijekom paleocena, što ju je učinilo jednom od najranijih vrsta divovskih pingvina.

Pridružuje se redovima takvih divova poput "Kumimanu biceae", otkrivenog 2017. godine, koji imao oko 100 kilograma uz visinu od 1,65 metara. Najveći od svih je bio "Palaeeudyptes klekowskii", dugačak dva metra i težak 115 kilograma.

To je usko povezano s još jednim izumrlim divovskim pingvinom, koji je u cijelosti pronađen na drugom kontinentu, iz vremena kasnog paleocena,"C. unienwillia", poznat po ostacima pronađenim na otoku Seymour na Antarktici.

FOTO/Canterbury Museum CC BY NC

Slična vegetacija Novog Zelanda i Antarktike

Geološki i paleontološki podaci sugeriraju da su tada veze između Australije, Novog Zelanda i Antarktika bile prilično jake, sa sličnom vegetacijom i divljinom. Sličnost dvaju pingvina jača razumijevanje odnosa kontinenata prije nekoliko desetaka milijuna godina.

"Kad su vrste Crossvallia bile žive, Novi Zeland i Antarktika bili su vrlo različiti od od onoga kako danas izgledaju. Antarktika je bila pokrivena šumom, a oba su mjesta imala mnogo topliju klimu." kaže Paul Scofield, stariji kustos muzeja u Canterburyju.

FOTO/Canterbury Museum CC BY NC

Pronalazak daje potporu hipotezi da su pingvini u svojoj evolucijskoj povijesti zaista postali vrlo veliki, prije nego što su se ponovno smanjili.

Smatra se da je ovo skupljanje povezano s porastom morskih sisavaca - tuljana, kitova i drugih koji se natječu za iste prehrambene resurse i uzgajališta - koji su se počeli događati otprilike u isto vrijeme kada su se pingvini počeli smanjivati, prenosi Science Alert.

Što više fosila pronađemo, jasnija je slika uspona i padova pingvina. A mjesto Greensand dokazuje se kao nevjerojatno bogat izvor za ovo neobično razdoblje u povijesti ptica.

"Postoji još fosila za koje mislimo da predstavljaju novu vrstu, ali još čekaju opis", rekao je Mayr.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija