Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 4
Sutra: 22° 26° 2
24. svibnja 2018.
Život na margini

foto U POSJETU RIJEČKOM "NUŽNOM SMJEŠTAJU": 'Imamo krov nad glavom, ali znamo da možemo bolje'

Foto: M. GRACIN
Foto: M. GRACIN
Autor:
Objavljeno: 16. siječanj 2018. u 7:33 2018-01-16T07:33:00+01:00

Grad Rijeka, putem Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, godišnje izdvaja oko 92.000 kuna za rad nužnog smještaja. Dodatno svake se godine osigurava novac i za održavanje objekata pa je tako u 2018. planiran iznos od 500.000 kuna, zahvaljujući amandmanu Srednjeg bloka koji je gradonačelnik Obersnel prihvatio

RIJEKA - Jedan od amandmana Srednjega bloka, odnosno Živog zida, koji je gradonačelnik Vojko Obersnel prihvatio je ulaganje u objekte nužnoga smještaja koji su u dosta lošem stanju. Mnogi bi rekli – kakav je takav je, bitno da ljudi nisu na ulici i da imaju krov nad glavom. Nije to daleko od istine, ali socijalno osviještena sredina mora se brinuti za najslabije koji su završili na margini a put do nje za većinu je rezultat socijalnih tragedija koje su svakodnevne u hrvatskom društvu, pa tako i u Rijeci. U Gradu Rijeci naglašavaju da osamnaest godina, kao jedini grad u Hrvatskoj, imaju ustrojen koncept takozvanog »nužnog smještaja« gdje se u stambene objekte, u suradnji s Centrom za socijalnu skrb, smještaju građani kojima je to potrebno i prijeti im beskućništvo.

Meni ovdje nije loše i nemam nikakvih problema sa susjedima iz objekta u koji sam smješten – Šime Kopanja u društvu Nevenke Kovačević / Foto Marko GRACIN

– Ovakav je smještaj specifičan jer se korisnicima subvencioniraju režijski troškovi i imaju mogućnost biti prijavljeni na toj adresi, što je pak bitno za ostvarivanje svih drugih prava koja proizlaze iz sustava socijalne skrbi – pojašnjavaju u Gradu Rijeci. Nužni smještaj kao oblik stambenog zbrinjavanja postoji od 2000. godine i podrazumijeva korištenje stambenih jedinica, jedne ili više prostorija koje imaju minimalno 16 kvadrata, uz mogućnost korištenja vode i zajedničkoga sanitarnoga čvora, u objektima nužnog smještaja na trima gradskim lokacijama.

Sebastian i Brankica Osmani s troje djece koriste dvije prostorije, ali traže bolji smještaj / Foto Marko GRACIN

Korisnicima, samcima i obiteljima, na raspolaganju je 180 stambenih jedinica u kojima istodobno može stanovati oko 400 osoba, i koje su gotovo uvijek popunjene. Građanima se u pravilu nužni smještaj, sukladno Odluci o dodijeli nužnog smještaja, dodjeljuje na dvije godine, a ako uredno podmiruju vlastite troškove stanovanja i pridržavaju se propisanoga kućnog reda, dodjeljuje im se i na dulje razdoblje.

Žao nam je što i ljudi koji ovdje žive ne vode brigu da nam ljepše proteknu dani – Snježana Cuculić i Jela Pavić / Foto Marko GRACIN

Jela Pavić sa suprugom jedna je od korisnica nužnoga smještaja od davne 1996. godine. Ona je tamo završila nakon što je nekadašnji Torpedo otišao na bubanj kao i mnoga ostala riječka poduzeća. Nestalo je radnog mjesta, nestalo je mogućnosti za normalan život.

Brankica Osmani / Foto Marko GRACIN

– I jesam i nisam zadovoljna. S jedne strane imamo krov nad glavom, a s druge strane znamo da može biti bolje i čekamo to bolje godinama, ali ga nema. Žao nam je što i ljudi koji ovdje žive ne vode brigu da nam ljepše proteknu dani – rekla nam je Jela Pavić koju smo omeli u pripremi ručka.

(Ne)odgovorni stanari

S njom se složila i Snježana Cuculić koja tri godine živi u 16 kvadrata nužnog smještaja u Mihačevoj dragi.

Najam 16 kvadrata – 30 kuna

Korisnici nužnog smještaja dužni su se pridržavati kućnog reda, koji je jednak kao i kućni red u svim drugim stambenim zgradama, te redovito podmirivati režijske troškove, koje temeljem svog socijalnog programa, za većinu korisnika u potpunosti ili dijelom podmiruje Grad Rijeka. Primjerice, cijena mjesečne najamnine iznosi 1,84 kuna po kvadratu, što je za 16 kvadrata oko 30 kuna mjesečno, s time da je subvencionirano 50 posto od cijene najma. Mjesečno se subvencionira i pet »kubika« po članu kućanstva potrošnje vode.

Usluga odvoza smeća je korisnicima besplatna, a subvencionirana je potrošnja električne energije – za samca 300 kuna mjesečno, dvočlano kućanstvo 400 kuna, tročlano 600 kuna te četveročlano 800 kuna… Komunalna naknada korisnicima je besplatna. U nužnom smještaju na lokacijama u ulicama Antuna Mihića, Mihačeva draga i Ivana Žorža smješteno je 176 samaca ili obitelji. Od toga 53 samca ili obitelji koriste subvenciju električne energije. Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi Grada Rijeke, korisnici nužnog smještaja imaju pravo na dvostruki iznos subvencije. Primjerice, ukupno je u 2017. za podmirenje troškova električne energije utrošeno oko 100.000 kuna. Subvenciju najamnine koristi 89 korisnika, a za što je lani izdvojeno oko 15.000 kuna.

– Živim od socijalne i subvencija. Meni je ovdje dobro i zadovoljna sam. Naročito od kada su me premjestili iz jednoga u drugi objekt. U tom prvom život je bio nemoguć jer smo bili izloženi maltretiranju od ostalih stanara među kojima su i oni koji su ovisnici. Nakon što su me premjestili mi je bolje – kazala je Snježana Cuculić koja je svoj stambeni prostor pretvorila u mjesto u kojemu je podnošljivo živjeti s obzirom na (ne)kvalitetu objekata koji su nekada bile stambene barake za riječke radnike.

Njihov susjed zadnjih godinu dana je Šime Kopanja koji je nekada radio u kraljevičkom škveru pa je ostao bez posla. A onda je ostao i bez zdravlja jer sve slabije vidi. Kaže da sada čeka liječničku komisiju kako bi otišao u invalidsku mirovinu jer je nesposoban za rad.

– Meni ovdje nije loše i nemam nikakvih problema sa susjedima iz objekta u koji sam smješten. Ima problema sa susjedima iz drugih objekata jer neki od njih ostavljaju za sobom prljavštinu i ne čiste iza svojih kućnih ljubimaca – požalio se Kopanja. Voditeljica nužnog smještaja Nevenka Kovačević koja već deset godina radi ovaj nezahvalan posao pojašnjava da prema ugovoru korisnici ne bi smjeli imati kućne ljubimce.

– Često se ugovorne stavke ne poštuju. I nije problem ako ljudi već uzmu kućnog ljubimca, problem je što se onda ne brinu o njima na adekvatan način, poštujući druge stanare koji žive u neposrednoj blizini. Slično je i s održavanjem objekata. Trenutno smo u fazi zamjene prozora na svim stambenim jedinicama, a prošle smo godine sanirali dio sanitarnih čvorova. U nekim objektima korisnici daju sve od sebe da se to održava na adekvatan način, ali ima onih gdje je gotovo pa devastirano sve novo što je ugrađeno. U jednom objektu je smješteno dosta ovisnika i tamo postoje veliki problemi. Bez policije gotovo ih je nemoguće rješavati, a policija vrlo često ne dolazi na naše pozive jer su ti problemi vrlo učestali – pojašnjava Kovačević.

Brankica i Sebastian Osmani žive osam godina u nužnom smještaju s troje djece. Njihova je ocjena da nužni smještaj nije loš za samce, ali za obitelji je nužno zlo.

– Mi već godinama molimo za premještaj na Drenovu gdje žive obitelji. Ili da nam daju stan jer je s troje djece ovdje gotovo pa nemoguće živjeti. Mi smo u jednoj sobi, a djeca nekoliko soba dalje i po noći su odvojena od nas. Naše djevojčice su istraumatizirane jer ih znaju maltretirati drugi stanari. Za nas nije rješenje smještaj na ovaj način. Kažu nam da odemo u podstanare, ali kako kada si to ne možemo priuštiti. Moj suprug je uredio ova dva stambena prostora sam koliko je mogao, ali mislim da bi Grad Rijeka trebao uvažiti zahtjev Centra za socijalnu skrb da nam se dodijeli stan u najam ili da nas se smjesti u objekte na Drenovu – navodi Brankica Osmani. Na kraju je dodala da joj nikako nije jasno kako je moguće da im dolaze računi za struju od preko 1.500 kuna, a žive u dvije prostorije od po 16 kvadrata.

Nitko ne želi upravljati nužnim smještajem

Grad Rijeka je i do sada, u više navrata, nudio različitim udrugama pa i Crvenom križu da preuzmu upravljanje objektima nužnog smještaja.

– Takav angažman bi, među ostalim, podrazumijevao i stalno prisustvo odgovornih osoba u objektima nužnog smještaja što se, zbog broja korisnika, ali i često neprihvatljivog ponašanja dijela korisnika, pokazalo neophodnim. Nažalost, do sada nitko nije iskazao interes za takvom vrstom angažmana, no Grad Rijeka će i dalje pokušavati i vjerujemo da će se u konačnici naći udruga ili organizacija koja će biti voljna preuzeti nužni smještaj čija će zadaća, uz ostalo, biti i organizacija psihosocijalne pomoći za korisnike. Trenutno je za smještaj korisnika u objekte nužnog smještaja zadužen Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, te se većina smještaja vrši u koordinaciji s Centrom za socijalnu skrb Rijeka, budući da pravo na korištenje ovog oblika stambenog zbrinjavanja imaju korisnici nekih oblika pomoći Centra – kažu u Gradu Rijeci, dodajući da od 2008. godine Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb ima sklopljen ugovor s Gradskim društvom Crvenog križa za provođenje programa »Organizacija stanovanja u nužnim smještajima Grada Rijeke« kojeg provodi voditeljica nužnog smještaja. Njezin rad predstavlja sponu između Odjela i korisnika po pitanju organizacije stanovanja u nužnom smještaju, navode u Gradu Rijeci i dodaju da nažalost unatoč stalnim ulaganjima Grada Rijeke u nužni smještaj, tamo su prisutna velika oštećenja odnosno devastacija za koju je odgovoran dio korisnika neprimjerenog ponašanja.

– Upravo zato, Grad Rijeka želi naći partnera koji će stalno upravljati nužnim smještajem odnosno organizirati stalno prisustvo odgovornih osoba – kažu u gradskoj upravi.

– Ukupan dug, jer mi to ne možemo plaćati, bio je i oko 100.000 kuna. Računi za vodu su nam oko 600 kuna. I onda nam kažu da nam ne mogu pomoći dok ne riješimo dugovanje za režije. A kako ćemo plaćati od socijale tolike iznose – požalila se Brankica Osmani.

Stalna ulaganja

Nužni smještaj namijenjen je isključivo građanima Rijeke s hrvatskim državljanstvom, uz uvjet da su korisnici određenih oblika državne socijalne pomoći ili skrbi pri Centru za socijalnu skrb Rijeka kao što su pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući i osobnu invalidninu te da nemaju stan u najmu, stan ili kuću u privatnom (su)vlasništvu na području Hrvatske, odnosno ne koriste stan u vlasništvu Grada Rijeke bez valjane pravne osnove, ili da nisu otkupili stan nad kojim postoji stanarsko pravo i prodali ga trećoj osobi. U objekte nužnog smještaja smještaju se i građani koji, prema nalazu sanitarne inspekcije, žive u nehigijenskim stambenim prostorima te beskućnici ako to dopušta njihova dob i zdravstveno stanje.

Grad Rijeka, putem Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, godišnje izdvaja oko 92.000 kuna za rad nužnog smještaja. Dodatno svake se godine izdvajaju sredstva i za održavanje objekata pa je tako u 2018. godini u tu svrhu planiran iznos od 500.000 kuna. Dakle, u ovoj godini u nužni će smještaj Grad Rijeka uložiti gotovo 600.000 kuna.

– Navedenim iznosom planirani su radovi uređenja zajedničkih sanitarnih čvorova objekta na adresi Antona Mihića, nastavak zamjene dotrajalih prozora na adresama Antona Mihića i Ivana Žorža te tekuće održavanje objekata. Grad Rijeka je i do sada ulagao značajna sredstva u objekte nužnog smještaja pa je tako u održavanje i uređenja objekata nužnog smještaja do sada ukupno uloženo više od 6,2 milijuna kuna. Izvođeni su građevinsko-obrtnički radovi, elektroinstalaterski radovi u potpunosti kako na zajedničkim dijelovima tako i na svakom prostoru. U više navrata uređivane su prostorije, zajednički sanitarni čvorovi, stolarija, sanirana je fasada, krovovi dijela objekata i slično. Ulaganja će se, ovisno o potrebama, nastaviti i u idućim razdobljima no u ovom je trenutku teško precizirati o kojim će se svotama i ulaganjima raditi. Isto tako, Grad Rijeka za tekuće održavanje, koje podrazumijeva i sitne popravke u objektima, ima sklopljen ugovor s firmom Rumat koja upravlja objektima – zaključili su u Gradu Rijeci.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka