Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
18. studenoga 2019.
Rezultati istraživanja

Anksiozne i nesretne: Svaka deseta srednjoškolka u PGŽ često razmišlja o samoubojstvu

Ilustracija / Image by StockSnap from Pixabay
Ilustracija / Image by StockSnap from Pixabay
Autor:
Objavljeno: 11. listopad 2019. u 16:22 2019-10-11T16:22:43+02:00

Imamo generaciju uplašenih i umornih mladih ljudi, a ako izbacimo strah iz škole smanjit ćemo i depresiju, rekao je Petar Bezinović

RIJEKA - Svaka deseta djevojka u srednjim školama Primorsko-goranske županije vrlo često ili često razmišlja o samoubojstvu, a iste takve misli ima i svaki dvadeseti primorsko-goranski srednjoškolac - pokazalo je to najnovije istraživanje rizičnih ponašanja i mentalnog zdravlja srednjoškolaca kojeg je od travnja do lipnja u svim primorsko-goranskim srednjim školama provodio prof.dr. Petar Bezinović.

Rezultati sveobuhvatnog istraživanja u kojem je sudjelovalo 1.682 učenika iz 31 srednje škole, predstavljeni su na stručnom skupu "Zdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih" kojeg su organizirali Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Grad Rijeka u sklopu Nacionalnog programa "Živjeti zdravo" te projekta "Rijeka – Zdravi grad", a kao dio Mentalfesta.

Strah od školskog neuspjeha

Navodeći kako je mentalno zdravlje podloga za normalan život Bezinović je istaknuo da se posljedice neprepoznavanja ugroženosti mentalnog zdravlja u ranoj dobi vide u kasnijem periodu života, a tu je ključna uloga škola, jer prioritet sustava obrazovanja treba biti upravo mentalno zdravlje učenika.

- O temama socijalnih i emocionalnih kompetencija u školama se jako malo govori, a upravo nastavnici u školama trebaju biti ti koji će prepoznati da neka djeca imaju problem. Pokazuje se da škola ne štiti nego ugrožava učenika, a trka za ocjenama najveći je problem školstva, dok se sve drugo zanemaruje, upozorio je Bezinović.

Rezultati istraživanja, koje je obuhvatilo 20 posto primorsko-goranske srednjoškolske populacije, više su nego poražavajući i zabrinjavajući, jer strah od školskog neuspjeha ima svaka druga učenica i svaki treći učenik. Jednak postotak učenika boji se ispitivanja, trećinu učenika jako pogađa loša ocjena, a 15 posto učenica i 11 posto učenika izjavljuje da im nastavnici izazivaju strah.

Petica je standard, i to je problem

- U našim školama petica je standard, a to je loše za mentalno zdravlje. To je nacionalni problem. Učenici izražajavaju i osjećaj nekompetntnosti za školu, a takav se osjećaj ne bi smio pojavljivati, komentirao je Bezinović.

Svaki drugi srednjoškolac izjavljuje i da pribjegava markiranju ukoliko postoji mogućnost ispitivanja, a nije naučio gradivo, dok svaki peti gimnazijalac ističe da su mu školske obveze preteške.

2071781

Strah od školskog neuspjeha, kaže Bezinović, linearno je povezan s depresijom čijih znakova među primorsko-goranskom srednjoškolskom populacijom ne nedostaje. Umor, iscrpljenost, nervoza, tjeskoba ili žalost neki su od simptoma depresije, a učenici ih itekako osjećaju, jer čak 69 posto djevojaka izjavljuje da su umorne i iscrpljene, svaka druga je nervozna i tjeskobna, a trećina je njih utučena i žalosna.

Generacija uplašenih i umornih

- Imamo generaciju uplašenih i umornih mladih ljudi, a ako izbacimo strah iz škole smanjit ćemo i depresiju. Prošle sam godine isto ovo istraživanje proveo u istarskim školama i tamo je situacija bolja. Ideja da zdravstveni odgoj nije potreban u u školama je katastrofalna, naglasio je Bezinović.

Jedini pozitivni pomak u odnosu na prethodna istraživanja je pitanje konzumacije sredstava ovisnosti, jer to je rizično ponašanje u padu, no istovremeno se pojavljuje nova ovisnost, a to je smartfon.

Svaka druga djevojka i trećina učenika izjavljuju da bez smartfona ne bi mogli živjeti, a jednak broj njih nije stigao obaviti planirane obveze jer je bio na smartfonu, dok gotovo 40 posto djevojaka i 20 posto mladića osjeća uznemirenost ako nema smartfon pored sebe.

Što se pak zadovoljstva školom tiče čak 70 posto učenika smatra da ih nastavnici ne potiču na kreativnost, a najzadovoljniji su školom u kojoj postoje jasni standardi ponašanja, odnosno "čvrst i nježan" pristup.

PoMoZi Da

Rješenje za poboljšanje mentalnog zdravlja učenika je početi govoriti o tome, stvoriti školu kao siguran prostor, ali i educirati učitelje zbog čega je i pokrenut nacionalni program pod nazivom PoMoZi Da (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece) usmjeren jačanju zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnoga zdravlja djece i mladih.

Program je predstavila njegova koordinatorica Ljiljana Mustić, stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji su osmislili program, ističu kako čak 50 posto mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života te da se od 25 učenika njih pet suočava s problemima mentalnog zdravlja.

3972368

Istraživanje je pokazalo da su gotovo svi učitelji i nastavnici spremni potražiti pomoć učenicima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem, ali se pritom osjećaju nesigurno u vlastite sposobnosti pružanja pomoći.

Čak 75 posto odgojno-obrazovnih djelatnika učenike nikad ne pita o samoubojstvu, a 37 posto ih smatra da je takvo pitanje štetno, što je Mustić ocijenila potpuno krivim razmišljanjem koje treba promijeniti.

Stoga je najavila da će program PoMoZi Da započeti edukacijom edukatora, odnosno stručnjaka koji rade u županijskim zavodima za javno zdravstvo, koji će zatim tijekom iduće godine provoditi edukacije učitelja i nastavnika u svojim županijama.

O smartfonima ovisni i osmaši

Ovisnost o smartfonima nije samo prisutno među srednjoškolskom populacijom, jer pred ekranima i to radnim danom čak 4 sata i više provede četvrtina primorsko-goranskih osmaša.

Taj je podatak dobiven istraživanjem kojeg je Nastavni zavod za javno zdravstvo proveo krajem prošle i početkom ove godine među 1.755 učenika iz 55 osnovnih škola Primorsko-goranske županije, a predstavljajući rezultate Zrinka Selestrin kao razočaravajući podatak istaknula je da pola učenika svakih sat vremena provjerava mobitel.

- Istraživanjem su obuhvaćeni četrnaestogodišnjaci koji dobar dio dana provode u školi i ako još 4 ili više sati provode pred nekim od ekrana postavlja se pitanje kada odrađuju druge obaveze. Podaci o vikendu su još gori, jer tada čak 40 posto osmaša pred ekranima provede 4 ili više sati, kazala je Selestrin.

Kao i srednjoškolci petina osmaša osjećaja tjeskobu i anksioznost ako nemaju mobitel, što su simptomi ovisnosti. Petina ih se ne osjeća prihvaćeno u razredu, a čak 70 posto izjašnjava se da ne voli ići u školu te pokazuju vrlo nisku razinu privrženosti školi.

- Trećina osmaša ističe da nisu sretni i zadovoljni, što govori o niskoj razini samopoštovanja, a četvrtina se izjašnjava da imaju prisutne strahove, anksiozni su ili nesretni. Svako četvrto ili peto dijete ima problem s mentalnim zdravljem bilo da se radi o depresiji, strahovima ili anksioznosti, kazala je Selestrin.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.