Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. rujna 2019.
U Loparu o svjetlosnom onečišćenju

Korado Korlević: Postavljamo besmislena rasvjetna tijela koja je Slovenija zabranila. Zašto?

Foto Hrvoje Hodak
Foto Hrvoje Hodak
Autor:
Objavljeno: 15. lipanj 2019. u 15:26 2019-06-15T15:26:52+02:00

Sinoć je u Kongresnoj dvorani Turističkog naselja San Marino Sunny Resort Lopar otvoren Prvi znanstvenostručni kongres s međunarodnim sudjelovanjem „Svjetlosno onečišćenje“ pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma te Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske.

Glavni organizatori ovoga kongresa su Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Udruga Naše nebo – udruga za zaštitu noćnog neba te niz suorganizatora: Općina Lopar, Grad Rab, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štapmpar“, Turistička zajednica Grada Raba, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Hrvatska komora zdravstvenih radnika – strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva, Astronomsko društvo Višnjan, Temno nebo Slovenije, Turistička zajednica Općine Lopar i Hrvatski astronomski savez.
 
U odsutnosti prof. dr. sc. Vladimira Mićovića, dr. med., ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, kongres je u ime glavnog organizatora otvorila mr. sc. Danijela Glažar – Ivče, dr. med., koja je pozdravivši prisutne, zahvalila svima koji su sudjelovali u organizaciji ovoga kongresa, kao i sudionicima, istaknuvši zadovoljstvo i ponos činjenicom da se prvi kongres u Hrvatskoj koji se bavi ovom važnom tematikom održava upravo na Rabu, te naglasivši važnost prevencije i zaštite zdravlja i okoliša, a prevencija i upravljanje rizicima nisu mogući ukoliko izostane prepoznavanje zdravstvenih rizika.

Ispred Općine Lopar prisutne je pozdravio zamjenik načelnika Općine Lopar g. Dominik Paparić koji je sudionicima kongresa izrazio zahvalnost na doprinosu koji daju akademskoj ali i društvenoj zajednici, kao i zamjenik gradonačelnika Grada Raba Denis Deželjin koji je istaknuo zadovoljstvo što se progovara o ovoj temi i problematici koja značajno utječe na život ljudi i životinja, a u društvu je gotovo u potpunosti neprepoznata.
 
Umjetničkom dijelu programa otvorenja svoj doprinos su dali učenici rapskog odjela Glazbene škole Ivan Matetić Ronjogov: Maroje Pičuljan na saksofonu, Eva Perčinić na gitari, Isabella Dumić na mandolini i Petra Macolić na klaviru.

P5550965

Sudionici prve večeri programa imali su prigodu čuti dva izrazito zanimljiva predavanja, najprije poznatog hrvatskog astronoma Korada Korlevića te slovenskog poduzetnika i člana udruge Temno nebo Slovenije Andreja Mohara koji je svojim velikim angažmanom uspio utjecati na značajne pozitivne promjene u slovenskom zakonodavstvu zbog kojih je Slovenija postala zemlja s najstrožim zakonodavnim okvirom koji regulira uporabu i upravljanje osvjetljavanjem i rasvjetom.

Korlević je svojim predavanjem upozorio na neke od značajnijih štetnih učinaka koje svjetlosno onečišćenje ima na ljudsko zdravlje, osobito u žena, primarno utjecajem na cirkadijalni ritam, a samim time na praktički sveukupnu ljudsku fiziologiju, na zdravlje i razvoj djece, osobito vida, na opasnosti u prometu i od ozljeda zbog neprikladnog osvjetljenja te na ugrozu opstanka nekih životinjskih vrsta poput ptica koje ubija vanjska rasvjeta uperena u nebo, kao i brojnih vrsta kukaca poput leptira i krijesnica.

HODAK-Andrej Mohar

Pozitivna je činjenica da je Republika Hrvatska u travnju ove godine donijela Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19) no ožalošćuju i zabrinjavaju brojni detalji toga zakona koje je g. Mohar izdvojio uspoređujući hrvatski sa slovenskim zakonom. Oba predavača istaknula su besmisao, slabiju učinkovitost pa čak i opasnost koju mogu prouzročiti vanjska rasvjetna tijela koja propuštaju svjetlost prema gore (kao na primjer popularne kugle) ili u stranu (u Sloveniji su danas takva vanjska rasvjetna tijela zabranjena).

Govorili su i o problematici sve veće “poplave“ bijele LED boje svjetlosti (iznad 3000 K) koja emitira tzv. plavu svjetlost koja utječe na ljudsko zdravlje, kao i goleme uštede koje se mogu ostvariti ekološki prihvatljivom rasvjetom.

Na primjer, g. Mohar je naveo standarde europskih zemalja u potrošnji energije za javnu rasvjetu u kWh po stanovniku na godinu. U Njemačkoj ta se potrošnja na godišnjoj razini kreće oko 40 kWh po stanovniku, u Sloveniji niz općina je i ispod te razine, dok je u Hrvatskoj prosjek oko 100, a brojke se penju i iznad 200 kWh godišnje po stanovniku.

P5550784

Činjenica je da se o svjetlosnom onečišćenju premalo govori, premalo zna i premalo čini, zato je ovaj kongres svakako dobrodošao, te možemo biti ponosni što se održava upravo na Rabu. Ostaje nam nadati se da će se saznanja ovdje stečena odraziti i u lokalnoj zajednici i društvu te da ćemo se uskoro pridružiti trendovima smanjenja svjetlosnog onečišćenja koji su prisutni u razvijenim sjevernoeuropskim zemljama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.