Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 4
Sutra: 22° 26° 2
24. svibnja 2018.
Nema perspektive

PROPAO PROJEKT LNG-a? Investitori nisu ludi, Europu ne zanima plin s terminala

Hoće li se vjetar okrenuti u korist jednog od najdugovječnijih nerealiziranih projekata u Hrvatskoj, pokazat će vrijeme / Snimio Sergej DRECHSLER
Hoće li se vjetar okrenuti u korist jednog od najdugovječnijih nerealiziranih projekata u Hrvatskoj, pokazat će vrijeme / Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 21. travanj 2018. u 16:52 2018-04-21T16:52:00+02:00

Po Europi je iskoristivost LNG terminala od 15 do 20 posto, i naš terminal nema koga zanimati, dok mi imamo vlastitog plina kao rijetko koja druga europska država. Mađari se spominju kao bitni zakupci, no njih, pored jeftinijeg ruskog plina, ukapljeni prirodni plin ne zanima,  upozoravaju naši izvori

ZAGREB  »Projekt plutajućeg terminala na Krku je propao, to je potpuni fijasko jer za njega nema zainteresiranih investitora niti zakupaca koji bi plin kupovali«, izravno otkrivaju dobro upućeni izvori dan nakon što je, vrlo indikativno, skupština LNG-a Hrvatska, državne tvrtke koja vodi projekt, a čiji su vlasnici HEP i Plinacro, s mjesta direktora smijenila Gorana Frančića, imenovanog na tu funkciju prije samo godinu dana. Na njegovo mjesto dolazi Barbara Dorić, dosadašnja šefica Agencije za ugljikovodike koju je Vlada na sjednici u četvrtak na osobni zahtjev razriješila s te funkcije, a skupština LNG-a Hrvatska imenovala na čelno mjesto tvrtke za provedbu projekta na Krku.

»Od tog projekta, međutim, nema – ništa. Za njega se ozbiljno nije javio niti jedan investitor, za zakup kapaciteta u prvom krugu za dostavljanje obvezujućih ponuda imamo samo simboličan interes, gotovo kao da ga uopće nema. Investitori ne žele ulaziti u projekt u kojem je država vlasnik  udjela od 52 posto, ne zanima ih takva kombinacija, kao što ni Europu ne zanima plin s terminala. Investitori su dolazili, ali čvrstog interesa za ulaganje nije nikad bilo«, kažu nam upućeni izvori. Potvrđuju da su se javili, i ovamo dolazili predstavnici Marguerite fonda koji čini šest vodećih europskih financijskih institucija, no njihovog ozbiljnog interesa, napominju, nema.

»Nisu investitori ludi, pa vide da nema interesa zakupaca. Projekt nije nimalo perspektivan. Podgrijava ga se, oživljava već 20 godina, no i danas mi na Krku imamo neriješeno pitanje vlasništva nad zemljištem čija je vrijednost, osim toga, precijenjena, na granici s apsurdom. Osim toga, postavljeni su nerealni rokovi za njegovu realizaciju, samo kako bi od EU-a dobili neki novac. Nemoguće je sve izvesti u godinu dana – bilo bi nemoguće i u potpuno uređenim sustavima, a kamo li u Hrvatskoj«, napominju naši izvori, dobro upoznati s onim što se zbiva iza kulisa.

Na pitanje je li Frančić smijenjen iz tih razloga, napominju kako je Frančić svoj posao u LNG-u radio »na krilima Vladine ideologije da LNG terminala mora biti što prije«. Iz tog je razloga, navode, i postavio nerealne rokove, samo kako bi dobili europska sredstva, zapravo vrlo mala u odnosu na cjelokupnu investiciju. »Postojala je opasnost da uđemo u neke obaveze koje bi nas na kraju koštale daleko više, i bile opasne«, zaključuju upućeni.

 Interesa neće biti

Na pitanje ima li šanse da se puno više zakupaca terminala, a onda posljedično i investitori, jave u drugom ili trećem krugu natječaja za zakup koji bi trebao završiti do kraja svibnja, naši sugovornici odgovaraju kako interesa neće biti. Mađari se spominju, kažu, kao bitni zakupci, no njih, pored jeftinijeg ruskog plina, ukapljeni prirodni plin ne zanima. »Po Europi je iskoristivost ostalih LNG terminala od 15 do 20 posto, i naš terminal nema koga zanimati. A što se nas samih tiče, imamo vlastitog plina od 30 do 40 posto, što rijetko koja druga europspka država ima«, zaključuju.

Od Gorana Frančića komentar na smjenu nismo uspjeli dobiti. Hoće li ostati u LNG-u Hrvatska nije poznato. Za njega se, kad je dolazio na čelo tvrtke, govorilo kako je »najbolje što se projektu moglo dogoditi«, makar je, navodilo se, četiri godine prije toga bio direktor tvrtke MET Croatia Energy Trade, iza koje stoji mađarski MOL. Frančić je pak u LNG-u Hrvatska zamijenio Mladena Antunovića, koji je od 2012. godine bio predsjednik uprave Plinacra, zatim direktor LNG-a Hrvatska koji je pripremao projekt kopnenog terminala, da bi se sredinom prošle godine priključio Gasfin grupi na poziciji direktora za razvoj. Gasfin danas, podsjetimo, polaže prava na zemljište nekadašnje Dina Petrokemije, na kojem bi se trebao nalaziti kopneni terminal.

Nema tog zakona...

Barbara Dorić je u Agenciji za ugljkovodike uspješno pripremala projekt eksploatacije nafte i plina na Jadranu, no Vlada Zorana Milanovića na kraju je od njega krajem 2015. godine odustala pod pritiskom javnosti, uoči izbora, dok su ranije i dva velika koncesionara, američki Marathon Oil i austrijski OMV od posla odustali.

Dorić, koju je tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u veljači 2014. godine predstavio javnosti, u Agenciji je preživjela smjenu vlasti, da bi sada postala šeficom LNG-a Hrvatska. Hoće li uspjeti projekt u kojem Andreja Lopac ostaje kao glavna operativka pomaknuti s ove, čini se vrlo neperspektivne točke, ostaje upitno. Vlada jest donijela zakon kojim projekt želi ubrzati, no niti jedan zakon ne može privoljeti zakupce i investitore da dođu, to može samo tržište.

Dosadašnji direktor tvrtke LNG Hrvatska Goran Frančić radio je korektno, ali tržište nije bilo spremno da odgovori značajnijim interesom, zaključila je.

Kako je prije nekoliko dana našem listu kazao sada smijenjeni Frančić, prvi krug podnošenja obvezujućih ponuda je završio 8. travnja, nakon čega slijedi postupak raspodjele kapaciteta i provedbe ekonomskog testa, te započinje provedba drugog kruga podnošenja obvezujućih ponuda s rokom dostave do 6. svibnja. Ukoliko to bude potrebno, provodit će se i treći, finalni krug obvezujućeg zakupa kapaciteta s rokom dostave obvezujućih ponuda do 23. svibnja.

Nakon provedenog finalnog postupka raspodjele kapaciteta, konačni rezultati zakupa će se objaviti 28. svibnja, nakon čega će se moći govoriti o uspješnosti cjelokupnog postupka, a posljedično tome i o uspješnosti projekta. Ekonomski test je, pojasnio je, kalkulacija čiji rezultat potvrđuje ili opovrgava ekonomsku isplativost planirane investicije, u odnosu na zakupljeni kapacitet.

»Ukoliko ima preostalog nezakupljenoga kapaciteta iz prethodnog koraka, on se nudi u sljedećem, do zaključno trećeg, u kojem je rezultat ekonomskog testa i konačna ocjena isplativosti projekta. Trgovci plinom, iako direktno ne znaju količinu zakupa konkurencije iz prethodnog koraka, ipak mogu procijeniti interes za zakupom, i tako kalkulirati u donošenju svojih odluka. Iz prakse znam da se te odluke uvijek donose doslovno u zadnjim minutama roka predviđenog za slanje ponuda, jer je to uobičajeni način rada trgovaca plinom«, zaključio je Frančić.

Produljenje natječaja

Kako se neslužbeno može čuti, Frančić nije imao najbolju komunikaciju s HEP-om i Plinacrom, odnosno bio je, kažu upućeni, »one man show« koji je sve radio sam, što se HEP-u i Plinacru nije sviđalo. U LNG-u Hrvatska neslužbeno napominju kako je predano radio, došavši u tvrtku na manju plaću nego što ju je prethodno imao te da je njegova smjena samo politička stvar.

Već je prije tri tjedna, može se čuti, znao da mu se sprema smjena. Neslužbeno, u LNG-u Hrvatska može se čuti i to da će natječaj za zakup kapaciteta sigurno ponovno biti produljen, dakle neće završiti u svibnju. Čeka se, po svemu sudeći, mađarske zakupce kao najvažnije, no hoće li se javiti, teško je reći, posebno kad se u obzir uzmu i peripetije između Vlade i MOL-a oko Ine.

Podsjetimo, za zakup kapaciteta dosad se navodno javila samo INA, i to za sto milijuna kubika plina godišnje, dok bi puni kapacitet terminala trebao iznositi 2,6 milijardi kubika. Hoće li, i kako Barbara Dorić vjetar okrenuti u korist jednog od najdugovječnijih nerealiziranih projekata u Hrvata, pokazat će vrijeme.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka