Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Komentar

Komentar BRANKO MIJIĆ Ledolomac 'Galeb'

Snimio Marko GRACIN
Snimio Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 1. listopad 2019. u 21:28 2019-10-01T21:28:33+02:00

Zašto bi se nekakvim studijama o isplativosti ulaganja, o čemu će u konačnici odlučivati tržište, broj posjetitelja koji će ovisiti od atraktivnosti sadržaja, trebalo bježati od toga da je »Galeb« dio naše povijesti, baš kao i svjetski poznati državnik Josip Broz Tito koji je na njemu primio mnoga svjetski značajna imena ne samo iz svijeta politike? Samo zato što danas u Hrvatskoj nije popularno spominjati Tita, Jugoslaviju i povijest čiji je sastavni dio bio i »Galeb«?

Ponovno porinuće »Galeba«, iako mu više nitko nikada neće zapjevati »Kud plovi ovaj brod«, ipak je priča od povijesne važnosti. Ne samo zato što je nakon epskog natezanja Gradsko vijeće Rijeke napokon odobrilo kredit za obnovu »Galeba«, spasivši na taj način projekt za koji je iz fondova Europske unije Rijeci odobreno 69 milijuna kuna, te time u sigurnu luku različitosti oteglilo cjelokupnu manifestaciju Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

»Galeb« nije samo plovilo koje je u ovih osamdeset i kusur godina prevozilo banane da bi se potom preorijentiralo na polaganje ubilačkih mina, »Galeb« nije samo brod koji je dijelio sudbinu svih brodova na površini, a bogami i na dnu mora, simbol elegancije i luksuza koji je uplovljavao u svjetske luke i olupina na mrtvom vezu posljednje zahrđale bitve zaboravljenog porta. »Galeb« je u ovom našem slučaju sama esencija naše nove i najnovije povijesti i zato ga je trebalo održati na životu pod svaku cijenu.

Bit će »Galeb« valjda jednog dana i muzej na Molo longu, prvi koji će putnik namjernik ugledati dok bude uplovljavao u Rijeku, dakako i posljednji s kojim će se oprostiti od Grada kada bude iz njega odlazio. More je »maternica čovječanstva i kolijevka civilizacije«, govorio je Claudio Magris, da bi Predrag Matvejević u svom »Mediteranskom brevijaru« dodao ono presudno: »Kao da je Mediteran ne samo svijet za sebe nego i središte svijeta…more okruženo zemljom, zemlja oko mora, središnje i more i zemlja… Atlantik ili Pacifik su mora razdaljina, Mediteran je more susjedstva. Jadran more bliskosti…«.

Nažalost, na »Galebu« će se i ubuduće lomiti znatno prizemnije strasti, taj »višak povijesti« vezan za činjenicu da je Josip Broz Tito proslavio taj brod na svojim mnogobrojnim međunarodnim državničkim putovanjima pod jugoslavenskom zastavom, skoro ga je došla glave. Politička odluka o (ne)financiranju »Titovog broda« vodila se upravo između onih koji su taj projekt proglašavali štetnim jer je štetio njihovim ideološkim preokupacijama ili dobrim jer je za njih i »Broz dobar skroz«. Gradsko vijeće presjeklo je svojom odlukom sve te cime i »Galeb« će, iako vezan za obalu, zaploviti u još jedan svoj novi život.

Koliko god su se riječke gradske vlasti trudile priču oko »Galeba« svesti na projekt EPK 2020. i europskog novca koji bi propao da kredit nije odobren, upinjući kako je Ministarstvo kulture brod još 2006. godine zaštitilo kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te na koncu pokušalo umjesto politike staviti naglasak na gospodarstvo autorizirajući program »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine«, njegov koncept nikad neće i ne treba biti neutralan od primarnih konotacija!

Zašto bi se nekakvim studijama o isplativosti ulaganja, o čemu će u konačnici odlučivati tržište, broj posjetitelja koji će ovisiti od atraktivnosti sadržaja, trebalo bježati od toga da je »Galeb« dio naše povijesti, baš kao i svjetski poznati državnik Josip Broz Tito koji je na njemu primio mnoga svjetski značajna imena ne samo iz svijeta politike? Samo zato što danas u Hrvatskoj nije popularno spominjati Tita, Jugoslaviju i povijest čiji je sastavni dio bio i »Galeb«?

I zašto se ljudi ne bi dijelili na one koji će to kulturno dobro posjećivati i simpatizirati i one koji će ga izbjegavati i mrziti jer ih je netko uvjerio kako je povijest počela 1990. godine? Uostalom, to što je Gradsko vijeće izglasalo kredit i što bi »Galeb« trebao biti obnovljen, ne znači da neko novo Gradsko vijeće ako u njemu većinu budu imali oni koji su jučer izgubili neće isto tako, za nekoliko sekundi, izglasati da ga se odveže i potopi nasred Kvarnera? Kad je već tri tisuće antifašističkih spomenika odletjelo u zrak, zašto »Galeb« ne bi završio na dnu mora?

Dok se taj prevrat ne dogodi, do tog dana kada demokratski bude odlučeno da »Titov brod« nema što tražiti u hrvatskoj Rijeci, »Galeb« će biti ledolomac koji će plašiti talijanske neofašističke »Vodoinstalatere« i domaće proustaške Anonymuse koji bi tu pticu bijelih krila pretvorili u gavrana.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.